Tijekom veljače vodimo vas u zemlju bogate povijesti i gastronomije, ali i zemlju koja je iznimno značajna za bajku kao književnu vrstu. Bit će tu zanimljivosti, radionica, čitaonica... i, naravno, pregršt bajki! Pripremite se, krećemo! 🇫🇷 Bienvenue dans le monde des contes de fées!
___________________________________________________________ Prva zanimljivost iz Francuske vodi nas na same početke bajke! 
Jeste li znali da početke bajke kao žanra vezujemo i za salone bogatih francuskih aristokratkinja u 17. stoljeću? 
_________________________________________________________________________________________________
Vile ćete pronaći i u engleskoj inačici za bajku: fairy tale! 🧚♀
U hrvatskom nazivu pak nema vila: porijeklo riječi bajka pronalazimo u glagolu „bajati” koji znači pričati, kazivati. 🖋
_________________________________________________________________________________________________
Poznate bajke Madame d'Aulnoy su i Ljepotica zlatne kose, Ovan i Bijela mačka. 👱🏻♀️📚
_________________________________________________________________________________________________
Bajke francuske književnice Marie-Catherine d'Aulnoy, primjerice, obiluju snažnim, snalažljivim i djelatnim ženskim likovima. Plemenita mišica (objavljena 1697. u zbirci Priče o vilama) potvrđuje to pravilo: u bajci, naime, kraljevna, njezina majka i dobra vila – koja se javlja u liku mišice iz naslova – udružuju snage kako bi pobijedile zlikovca koji im je oteo prijestolje.
Zanimljivo je i da gotovo dvije trećine produkcije bajki u razdoblju od 1690. do 1715. godine potpisuju upravo francuske spisateljice.
U ovim bajkama često pronalazimo i pripovjedne okvire (priče unutar priče) te je u pravilu riječ o duljim i složenijim bajkama. Bajke iz „doba francuskih salona” nastale su za odraslu publiku, čemu u prilog govore i brojni nasilni, skatološki i erotski elementi u njima.Sama Madame Leprince de Beaumont najpoznatija je po bajci Ljepotica i zvijer (1756.), nastaloj na temelju ranijega teksta Gabrielle-Suzanne de Villeneuve (1740.).
„Priče iz prošlih vremena s poukama” i podnaslovom „Priče majke guske” najznačajnije su Perraultovo djelo. Zbirka je objavljena 1697. godine, a sadržavala je sljedeće bajke: Ljepotica iz usnule šume, Crvenkapica, Modrobradi, Pepeljuga, Palčić, Kraljević Čuperak, Mačak u čizmama i Vile.
_________________________________________________________________________________________________
Perrault se služio usmenom tradicijom koristeći se njezinim motivima, zapletima, likovima i temama kako bi napisao svoje bajke pritom dodavši svoje promjene i dodatke. Perrault je isprva pisao bajke u stihovima (npr. Griselda, 1691.), no s njima nije postigao naročit uspjeh.
_________________________________________________________________________________________________
Zanimljivo je i da se jednom prilikom Perrault našao u pravome malom natjecanju s Catharine Bernard i svojom nećakinjom Marie-Jeanne Lhéritier de Villandon, iz kojega su izašli „bogatiji” za tri verzije bajke Kraljević Čuperak.
_________________________________________________________________________________________________
Perraultov tekst poslužio je i kao podloga za animiranu uspješnicu studija Walt Disney iz 1950. godine.
_________________________________________________________________________________________________
Vjeruje se da na svijetu postoji više od 700 inačica bajke o Pepeljugi.
_________________________________________________________________________________________________
Francuski je znala i naša Ivana: nakon završetka dva razreda djevojačke škole Ivanina se poduka nastavlja kod kuće i to uvelike na francuskome jeziku. Ivana je u dobi od devet godina napisala i dvije pjesme na francuskom jeziku: Ma Croatie ((Moja Hrvatska) i Le bonheur (Sreća).
